Svjetska nedjelja dojenja svake godine se obilježava u više od 170 zemalja svijeta kako bi se povećalo znanje i svjest o značaju i prednostima dojenja i obezbedila podrška dojenju. Svjetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) inicirala je ovu kampanju kako bi se intenzivirale aktivnosti na zaštiti, promociji i podršci dojenju, a svake godine pažnja je usmjerena na različite teme od značaja za dojenje.
Zvanični datum Svjetske nedjelje dojenja na globalnom nivou je od 1. do 7. avgusta, ali se državama, organizacijama i institucijama predlaže da za obilježavanje i aktivnosti povodom Svjetske nedjelje dojenja izaberu najprikladnije datume u njihovim zemljama.
Ciljevi Svjetske nedjelje dojenja 2018. su:
- Informisati najširu populaciju o povezanosti pravilne ishrane, bezbednosti hrane, smanjenja siromaštva i dojenja
· Učvrstiti praksu dojenja kao temelja života.
· Uključiti i pojedince i organizacije.
· Podsticati akciju za prepoznavanje dojenja kao principa pravilne ishrane, prakse koja obezbeđuje bezbednost hrane i smanjuje siromaštvo.
Dojenje predstavlja najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbedi zadovoljenje potreba novorođenčeta za pravilnom ishranom. Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine. I sastav i količina majčinog mlijeka prilagođeni su uzrastu djeteta i njegovim potrebama. Sisanjem, osim što zadovoljava potrebu za hranom, djete ostvaruje povezanost sa majkom i zadovoljava potrebu za bliskošću, stimuliše razvoj svih svojih čula, postiže bolji psihomotorni razvoj i razvoj inteligencije. Dojenje je ključni faktor preživljavanja, zdravlja i blagostanja odojčadi i majki i predstavlja vitalni dio održivog razvoja i značajnu
komponentu globalne akcije okončanja poremećaja uhranjenosti.
Dojenje nije isključiva odgovornost žena – zaštita, promocija i podrška dojenju je kolektivna društvena odgovornost. Podršku majkama koje doje moguće je obezbediti na različite načine. Tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica. Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savetnika za dojenje i podrška prijatelja, kao i zajednice u cjelini.
Brojne aktivnosti u cilju promocije i podrške dojenja treba da omoguće ostvarivanje cilja Svjetske zdravstvene skupštine – najmanje 50% isključivo dojene dece do 2025. godine. Iako je do sada učinjen značajan pomak, potrebni su dodatni napori kako bi se programi i politike dojenja i ostvarili u praksi. Zato se aktivnosti Svjetske i Nacionalne nedjelje dojenja ove godine usmeravaju na:
Prevenciju svih oblika poremećaja uhranjenosti – ovo se odnosi kako na pothranjenost, tako i na prekomernu uhranjenost i gojaznost i posledične hronične nezarazne bolesti. Dvostruko opterećenje društva poremećajima uhranjenosti predstavlja značajno opterećenje bolestima u dužem vremenskom periodu. Procenjuje se da dojenje smanjuje rizik prekomerne uhranjenosti i gojaznosti za oko 10% u odnosu na ishranu mlečnim formulama. U ekonomski nerazvijenim i slabo razvijenim zemljama dojena djeca imaju 21% niži rizik od smrtnog ishoda u prvoj godini života u poređenju sa djecom koja nisu dojena.
Obezbeđenje zdravstveno bezbedne hrane čak i u kriznim periodima – podrazumeva dostupnost zdravstveno bezbedne hrane stanovništvu u svakom trenutku. Na dostupnost utiče više različitih faktora, između ostalog različite krizne situacije kao što su prirodne katastrofe ili ratni sukobi. Globalno je oko 60 miliona raseljenih lica od kojih značajan procenat čine žene i djeca u riziku od različitih poremećaja uhranjenosti, a koji mogu imati korist od dojenja.
Smanjenje siromaštva – siromaštvo doprinosi pojavi gladi i pothranjenosti. Dojenje je jedna od najboljih investicija u globalno zdravlje: svaki dolar uložen u dojenje daje dobit od 35 dolara!
